• Dođite k meni svi vi koji ste umorni i opterećeni i ja ću vas odmoriti Mt 11,28

Kako se postaje franjevac konventualac?

Preko osamstotina godina svijetli primjer Asiškog siromaška svom snagom privlači mladiće izbližega nasljedovati život Isusa Krista. U čemu je tajna ovoga jednostavnog, ali velikoga čovjeka?  Snaga njegova primjera nalazi se upravo u jednostavnosti, malenosti, neznatnosti, skromnosti, nesebičnom darivanju svega sebe, a ponajviše u djelotvornoj ljubavi. Mnogi, osjetivši Božji poziv žele na njega odgovoriti upravo ovakvim načinom života pronalazeći u njemu odgovor na svoja osobna pitanja. Žele postati franjevci. Ukoliko i sam osjećaš poziv za redovničkim i svećeničkim načinom života pridruži nam se!

Postoje dva redovita puta kako se započinje ostvarivati duhovni poziv u našoj redovničkoj obitelji. Prvi je da nakon završene osnovne škole, mladić koji osjeti Božji poziv dođe u naše sjemenište. Drugi, danas češći način, je u tome da se mladići javljaju nakon završene srednje škole ili čak fakulteta ili nakon određenog iskustva rada. Za takve je predviđena postulatura ili kandidatura.

Sjemenište

Malo sjemenište razdoblje je srednjoškolskoga obrazovanja. U malo sjemenište ulaze mladići koji su u ranim godinama života osjetili Božji poziv i odlučili izbliže ga slijediti. Ovo razdoblje možemo nazvati vremenom razvoja i upoznavanja svoga osobnog zvanja pod vodstvom magistra i duhovnika.

Sjemeništarci žive u sjemeništu koji se nalazi u samostanu Svetoga Duha u kojem se posvećuju školskim obvezama i žive život u skladu sa svojim godinama. Njeguju zajednički bratski život između sebe i s braćom samostana koji im svojim primjerom pomažu rasti pred Bogom i ljudima.

Sjemeništarci našega Malog sjemeništa školuju se u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji na Šalati. Mnogi od sjemeništaraca bili su ministranti u svojim župama i samostanskim crkvama te su po uzoru na sv. Franju i fratre, koji svjedoče franjevački način života, čuvši u sebi Glas, odlučili slijediti Ga. U sjemeništu se svake godine organiziraju duhovne vježbe za ministrante pa je to prilika da se čuje štogod o duhovnom pozivu i o njemu razmišlja – jer Bog zove sve.

Postulatura

Za postulaturu se može reći da je prvo iskustvo franjevačkog načina života. U njoj se mlade ljude nastoji upoznati sa načinom života koji se od njih traži, zajednica ih nastoji što bolje upoznati, ali i oni zajednicu. Imaju svoga odgojitelja, magistra postulanata, koji ih brižljivo i pažljivo uvodi u početak redovničkog života, nastojeći im što bolje pokazati franjevački način života. Postulatura je prvi korak u redovničkom životu, i jako je važna, u njoj se postavljaju temelji redovničkog života. Za vrijeme postulature, postulant ima priliku još jedanput učvrstiti svoju prvotnu želju za životom u zajednici, ali i učvrstiti svoj poziv.

Novicijat

Novicijat je vrijeme boljeg upoznavanja naše redovničke zajednice i redovničkog života. Na početku novicijatske godine ili ‘godine kušnje’, koja traje jednu godinu, oblači se redovnički habit. Vrijeme je posvećeno molitvi, upoznavanju franjevačke duhovnosti, povijesti Reda. Posebno se proučava Pravilo sv. Franje i Ustanove Reda franjevaca konventualaca. Brat novak pokušava dublje razumijeti vlastiti poziv. Godina novicijata se završava zavjetovanjem privremenih zavjeta siromaštva, čistoće i poslušnosti. Naš se novicijat nalazi u Svetom samostanu uz Baziliku sv. Franje u Asizu u kojoj se nalazi svečev grob.

Klerikat

Nakon završenog novicijata slijedi sljedeći korak u ostvarivanju duhovnog poziva naziva se razdoblje odgoja u klerikatu ili bogosloviji. To je vrlo intenzivno razdoblje života mladog redovnika, prije svega na duhovnom području, a potom i na intelektualnom jer se sada studira filozofija i teologija, što je priprema za svećeničko ređenje koje će uslijediti nakon završetka faksa.

Ovo razdoblje traje obično od 3 do 5 godina te se u njemu donosi  odluka o polaganju svečanih ili doživotnih zavjeta u kojem se kandidat potpuno predaje služenju Gospodinu u franjevačkom bratstvu živeći svoje zavjete.

Trajno življenje zavjeta

Nakon završetka početnog odgoja koji uključuje sve već spomenute etape redovništva, redovnik polaže doživotne zavjete. Pritom se događa prijelaz iz početne formacije na prvo samostalno iskustvo života u kojem redovnik otkriva nove načine vjernosti Bogu. Svaki redovnik cijeloga svoga života nastavlja svoju formaciju. Pošto slijediti Krista znači uvijek kretati na put čuvajući se okoštalosti i ukočenosti, redovnik je pozvan davati živo i istinsko svjedočanstvo svoga poziva. Ako smo svjesni potrebe stalnog obnavljanja našeg odaziva na Božji poziv, jasno nam je da trajno življenje redovništva uključuje odgoj u Evanđelju koji nas vodi k savršenijem obraćenju i prisnijem odnosu s Bogom. Redovničko zvanje zahtijeva dinamički rast i vjernost u konkretnim životnim okolnostima podrazumijevajući neprestani odgoj u svim područjima profesionalnih aktivnosti. Vrijeme svoga života redovnik može provesti u raznim pastoralnim, znanstvenim, društveno – karitativnim i drugim aktivnostima.