• Blago mirotvorcima: oni će se sinovima Božjim zvati!Mt 5,9

Održan kolokvij studenata KBF-a

  Dana 4. ožujka 2015. godine u 12.15 sati održan je po prvi put kolokvij studenata Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na temu: „Joseph Ratzinger/Benedikt XVI. – trajnost njegove teološke poruke“ u organizaciji Katedre dogmatske teologije. Pred preko sedamdesetak prisutnih studenata i profesora, na kolokviju je uz dr. s. Valeriju Kovač, održalo izlaganje devetero studenata, koji su sami izabrali teme istraživanja.

Ovaj svečani akademski događaj započeo je pozdravom voditeljice kolokvija dr. sc. s. Valerije Kovač, koja je kratko objasnila kako je došlo do kolokvija i zašto je za kolokvij izabrana baš tema teologija Josepha Ratzingera: jer su najprije studenti-izlagači pokazali veliko zanimanje za njegovu misao, ali i stoga što je sadašnji papa emeritus Benedikt XVI. ne samo jedan od velikih suvremenih teologa nego i oštrouman „dijagnostičar vremena“, koji suvremena društvena i crkvena gibanja pogođeno analizira kroz perspektivu Božje objave. Također je objasnila da njegova teološka misao „traje“, ona se uvažava te svojom dubinom i širinom nadahnjuje mnoge već nekoliko desetljeća.
Pozdrav i podršku studentima izrekao je zatim dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta prof. dr. sc. Tonči Matulić izrazivši radost zbog toga lijepog i svečanog akademskog događaja, za kojega se nada da neće biti prvi i zadnji, nego da će pokrenuti određenu tradiciju na fakultetu. Na sličnom tragu bio je i pročelnik Katedre za dogmatsku teologiju prof. dr. sc. Ivan Karlić, koji je od početka pratio i podržavao pripremanje kolokvija, zahvalivši dr. Kovač i studentima na ovakvoj inicijativi, za koju bi želio da ostane primjer i za buduće pothvate.

Uvodno predavanje na temu „Što je teologija prema J. Ratzingeru/Benediktu XVI.?“ održala je dr. s. Valerija Kovač. Smatra temeljenom tezu J. Ratzingera da je  „teologija specifično kršćanski fenomen“, koju objašnjava unutarnjom povezanošću vjere i teologije, iz čega slijedi da teologija proizlazi iz same dinamike vjere koja mišljenju daje novi početak. Objašnjavajući dalje da je vjera i kao fides quae i fides qua pretpostavka teologije, istaknula je teocentrični i eklezijalno-sakramentalni temelj Ratzingerova razumijevanja teologije kao znanstvenog promišljanja vjere. Završno je naglasila da se iz Ratzingerovih misli može zaključiti kako se teologija ne može smatrati rubnom pojavom u Crkvi, nego spada u značajan dio njezina ostvarenja; da se teologijom uslijed njezine povezanosti s eklezijalno-krsnim obraćenjem mogu baviti svi pripadnici naroda Božjega te da je odnos Crkve i teologije potrebno misliti šire od odnosa Učiteljstva i teologije.

O temi „Vjera i razum u teologiji J. Ratzingera/Benedikta XVI.“ izlagao je Marko Taborsky, student IV. godine. Naglasio je kako odnos vjere i razuma za Ratzingera predstavlja temelj suvremenoga govora o Bogu, odnosno način na koji je moguće opravdati, obrazložiti i svjedočiti utemeljenost kršćanske vjere, te pružiti razumske razloge vjerodostojnosti objave koja je polazište svakog teološkog promišljanja. Nakon što se osvrnuo na Ratzingerovo razumijevanje vjere kao „stajanja i razumijevanja“, obrazložio je njegovo mišljenje da vjera nije u proturječju s ljudskim razumom makar ga u cjelini nadilazi.

Student V. godine fra Milan Gelo govorio je o „Bogu vjere i Bogu filozofa u teologiji J. Ratzingera/Benedikta XVI.“ Tema Boga pripada glavnim temama njegova teološkog opusa, u čemu se vidi njegova odanost zahtjevu teološke znanosti koja prije svega i nadasve treba govoriti o Bogu. Predavač je kazao da Ratzingerova razmišljanja o Bogu kršćanske vjere i Bogu filozofa ne zadiru samo u povijesnost nastanka i razvoja kršćanske vjere u Boga, već su bitni i za današnje ispovijedanje i vjeru u Boga, koja nailazi na mnoge poteškoće zbog često prisutnog materijalističkog, ideološkog ili ateističkog pogleda na svijet i čovjeka.

„Stvaranje i evolucija – stav J. Ratzingera/Benedikta XVI. prema ovim temama“ bila je tema izlaganja studenta V. godine Hrvoja Šijka. Iznio je kritike na određene katoličke časopise i internet-portale, koji se osvrću na evolucionističko tumačenje nastanka stvaranja svijeta i čovjeka i tome suprotstavljaju katolički nauk stvaranju. Istaknuo je kako oba pristupa nisu u suprotnosti, nego su u bitnome komplementarni, no to svakako ovisi i o načinu tumačenja istih. Na kraju je predložio vlastito viđenje kompatibilnosti teorija evolucije i nauka o stvaranju.

U drugom dijelu kolokvija s. Tea Barnjak (V. godina)  predstavila je Ratzingerovu analizu o „Uzrocima krize vjere i raskršćanjenoj Europi“. Uz to što je objasnila različite Ratzingerove pojmove vezane uz analizu krize vjere, posebice je istaknula da sadašnji papa emeritus govori i o pojavi novoga poganstva koje raste u srcu Crkve i nju iznutra ugrožava i rastače. Glavnu Ratzingerovu kritiku Europe sažela je u tezu da današnja Europa svjesno gura Boga izvan svojih granica, što je osobito bilo vidljivo u raspravi o preambuli europskoga Ustava.

Kao svojevrsni odgovor na prethodnu temu, Marta Jagunić (V. godina) održala je izlaganje: „(Nova) Evangelizacija – kriteriji, smjer djelovanja i sadržaj poruke koja se prenosi“. Nova evangelizacija ima za cilj novo otkrivanje vjere preko navještaja koji je nov u svom izričaju i metodama. Kao i njegov preteča Ivan Pavao II., tako i Benedikt XVI. nastavlja njegovo poslanje te u svojim teološkim razmišljanjima i praksi daje svoj veliki doprinos u shvaćanju, jačanju i širenju nove evangelizacije u svijetu.

Valentino Findrik (V. godina) približio je važno područje Ratzingerova dijaloga sa suvremenim misliteljima u temi: „Promišljanja o toleranciji u vremenu postmoderne. Zajednički doprinosi Josepha Ratzingera i Jürgena Habermasa“. Iznio je njihov filozofski i teološki doprinos suvremenoj političkoj teoriji pod vidom ideje i ostvarenja tolerancije. Za polazište uzeo je razgovor dvaju mislitelja održan 2004. godine i objavljen pod naslovom „Dijalektika sekularizacije“.

Treći dio kolokvija otvorio je najmlađi sudionik, student III. godine fr. Marko Dokoza temom: „Teologija liturgije – pristup, kritike i prijedlozi J. Ratzingera/Benedikta XVI.“. Oslanjajući se na knjigu J. Ratzingera „Duh liturgije“, istaknuo je njegov kritičan pristup razvoju liturgijske misli i liturgijske prakse od Drugoga vatikanskoga koncila do danas. Osobito je problematizirao „diskontinuitet“ koji Ratzinger uočava u odnosu na pretkoncilsko razdoblje te „profanizaciju“ liturgije. S druge strane, osvrnuo se i na pogrešno „prisvajanje“ Ratzingera od strane „tradicionalista“.

O „ekumenskom dijalogu s pravoslavnima J. Ratzingera/Benedikta XVI.“ govorila je s. Emanujila Vishka (V. godina), predstavljajući najprije Ratzingerovo općenito razumijevanje ekumenizma, zatim njegovu analizu podijeljenosti Istoka i Zapada te njegovu zauzetost i doprinos ekumenskim nastojanjima na primjeru odnosa pape Benedikta XVI. s Ruskom pravoslavnom crkvom. Posebno je istaknula Ratzingerovu otvorenost i optimizam prema pravoslavnima, ali i „rezerviranost“ u ekumenskim nastojanjima od strane iste pravoslavne Crkve.

Posljednje izlaganje, fra Josipa Ivanovića (V. godina) bilo je posvećeno „Tematskim težištima govora Benedikta XVI. (2006.-2013.) upućenih mladima tijekom njihovih godišnjih susreta“. Nakon što je predstavio povijest svjetskog dana mladih i usporedio odnos Ivana Pavla II. i Benedikta XVI. prema mladima, izlagač je analizirao poruke Benedikta XVI. mladima za vrijeme svoga pontifikata i njihovu recepciju kod samih mladih.

Izlaganja su održana u tri dijela nakon kojih su slijedile vrlo žive i duge rasprave. Sva predavanja s kolokvija bit će objavljena u zborniku, a bit će objavljen i jedan video-sažetak. Veliku medijsku potporu kolokviju ostvarili su studenti IV. godine fr. Ivan D. Iličić i fra Ivan M. Lotar.

 

Ovaj tekst je objavljen u: Vijesti. Comments are closed, but you can leave a trackback: Trackback URL.