• Istina će vas osloboditi Iv 8,32

Predstavljamo – diplomski rad o sakramentu krštenja

Bogoslov fra Vladimir Vidović uspješno je priveo kraju pisanje svoga diplomskoga rada. Tema diplomskoga rada je Govor o sakramentu krštenja u Bogoslovskoj smotri od Drugog vatikanskog sabora do danas. Rad je podijeljen u pet poglavlja. U prvom poglavlju fra Vladimir predstavlja teološki časopis Bogoslovsku smotru koja je glavni izvor istraživanja u diplomskom radu. U drugom poglavlju govori o utemeljenju sakramenta krštenja i to ponajprije s biblijskog motrišta, potom predstavlja nauk o sakramentu krštenja čiji je polog sadržan u Katekizmu Katoličke Crkve te na kraju drugog poglavlja daje liturgijski pogled na sakrament krštenja prema Rimskom obredniku Red krštenja. U trećem dijelu koji je središnji dio diplomskoga rada donosi kronološki pregled svih članaka kao njihovu analizu. U četvrtom poglavlju metodom sinteze daje teološko – pastoralni osvrt na objavljene radove te iznosi određene naglaske govora o sakramentu krštenja u navedenom razdoblju. U završnom, petom poglavlju diplomskog rada fra Vladimir govori o sakramentu krštenja u ozračju suvremenoga društva i to ponajprije kroz odnos povezanosti krštenja i vjere. Promatra kulturalno značenje sakramenta krštenja te koje mjesto danas zauzima krštenje u suvremenom društvu i što ono znači čovjeku 21. stoljeća. Također daje kratki osvrt na instituciju kumstva posebice s kanonskog motrišta kao i prijedlog liturgijske krsne kateheze u pastoralu krštenja. Posebnu pažnju u petom poglavlju posvećuje nauku o limbu te predstavlja Dokument o limbu Međunarodne teološke komisije.

Krštenje je prvi, osnovni i temeljni sakrament Crkve. Krist ga je ponudio svima da imaju život vječni. Krštenje je sakrament vjere. Krštenje je najveći milosni dar Presvetog Trojstva koji čovjek prima nakon ulaska u život. Po sakramentu krštenja od nebeskog Oca primamo Duha posinjenja i ubrajamo se u djecu Božju. Isus nas u svojoj Krvi po sakramentu krštenja pere od grijeha – istočnog i osobnih. Krštenjem čovjek postaje novo stvorenje, nanovo rođeno iz vode i Duha Svetog te se po njemu ugrađujemo u kraljevsko svećeništvo i postajemo narod Bogu stečen. Ovaj sakrament početak je životnog hoda čovjeka prema vječnom sjedinjenju s Bogom u ljubavi, u nebu. Krštenje utiskuje kršteniku u dušu neizbrisiv duhovni biljeg koji vjernika posvećuje za bogoslužje kršćanske vjere. Zbog toga pečata krštenje se ne može ponoviti. Krštenje je nužno za primanje ostalih sakramenata.

Motivacija za pisanje ovoga diplomskoga rada proistječe iz same važnosti sakramenta krštenja kao i zanimanje što o sakramentu krštenja piše vodeći teološki časopis u Republici Hrvatskoj Bogoslovska smotra i to nakon Drugog vatikanskog sabora do danas.

Krštenje unosi u čovjeka Kristovu sudbinu, posebno njegovu smrt i uskrsnuće. Ono je početak povijesti s Kristom. Kako je Krist umro grijehu i živi Bogu, tako i krštenik — jer je s Kristom umro i uskrsnuo i krštenjem sebi prisvojio njegovu smrt i uskrsnuće — preuzima obvezu da živi njegovim životom. Krštenje je istodobno trajno umiranje grijeha i uskrisivanje na kvalitetno nov život (Rim 6, 1—4).

Ovaj tekst je objavljen u: Teološka misao, Vijesti.